Krajem lipnja u Domu HDLU-a, Galerija Bačva, Elle Hrvatska otvorit će retrospektivnu izložbu 101 naslovnice francuskog Ellea, kultnog ženskog modnog časopisa koji izlazi od 1945. godine i već je sedam desetljeća ne samo ogledalo društvenih promjena i položaja žene u društvu, već i aktivni sudionik te avangardni nositelj tih promjena.
Kraj jeseni 1945., na ulicama je hladno, no lica francuskih žena umotanih u kapute zrače srećom. Rat je završio, žene su pune optimizma, napokon slobodne da maštaju o svojoj budućnosti, obitelji, poslu, novim izazovima koje donosi novo vrijeme.
U takvoj se atmosferi, 21. studenoga 1945., na francuskim kioscima pojavio se prvi broj Ellea, ženskog magazina koji je pokrenula 35-godišnja novinarka Hélène Lazareff, s namjerom da nakon teških i mračnih godina kada je jedino bilo važno preživjeti, potakne žene da ostvare svoje snove, htijenja i ambicije, da uživaju u slobodi, žive u korak s novim vremenom – i pokažu se u svoj svojoj ljepoti.
Elle nije jedini modni magazin, i drugi modu prate briljantno, na svoj način, ali Elle je vjerojatno jedini izgradio stil koji ima snažno uporište u svom vremenu. Iz generacije u generaciju, Elle promovira i pokazuje ženu koja je zaljubljena u svoju slobodu, svjesna da ima mogućnost izbora, razlikuje formu od sadržaja i voli suvremenu modu, koja je potiče da bude svoja. riječi su Hélène Lazareff koje jasno definiraju profil magazina kojemu se 2002. pridružio i hrvatski Elle – najprodavaniji ženski modni magazin na svijetu.
Francuski Elle izlazi od 1945. godine i već je sedam desetljeća ne samo ogledalo društvenih promjena i položaja žene u društvu, već i aktivni sudionik i avangardni nositelj tih promjena u svim sferama – od mode i ljepote preko društvenog angažmana i lifestylea u najširem smislu riječi.
Naslovnice francuskog Ellea svojim osebujnim kreativnim izričajem i vizijom obilježile su mnoga velika fotografska imena među kojima i Richard Avedon, Helmut Newton, Peter Lindbergh, Peter Knapp, Patrick Demarchelier, Jean-Baptiste Mondino, David Bailey, Mario Testino, Oliviero Toscani, Dominique Issermann, Ellen von Unwerth, Gilles Bensimon ili Jean-Paul Goude, stoga će izložba okupiti iznimno reprezentativan materijal visoke umjetničke vrijednosti, no pritom i iznimno atraktivan za široku publiku.
Ova izložba predstavlja selekciju intrigantnih naslovnica časopisa Elle, prezentiranih na suvremeni način. Digitalno otisnute u naizgled beskonačnu traku, one oblažu zidnu ljusku Galerije Bačva i naglašavaju specifičnu konturu ovog jedinstvenog okruglog prostora. Prateći kronološki estetski razvoj i ključne fenomene koji se iz njih iščitavaju, naslovnice su podijeljene u grupe, a svaka od njih objašnjena je kratkim tekstom. Autorski postav potpisuju dizajnerica Nina Bačun i kustosica Vanja Žanko, dok je autor originalne instalacije koja prati izložbu Dorijan Kolundžija, nagrađivani beogradski umjetnik svjetske reputacije u području primijenjene grafike i novih medija.
ELLE KROZ DESETLJEĆA
1945.-1950.
Prvi brojevi Ellea svojim su sadržajem snažno odražavali optimizam poratnih godina, poticali emancipaciju i samosvijest žena, kao i želju da nesputano uživaju u svojoj ljepoti (prvi bikini osvanuo je na naslovnici već 1946.) i svom izgledu, pod motom: Izabrati ono što vam odgovara, ne slijediti slijepo zakone mode – to su pravila nove elegancije. Iz svjetske modne metropole Elle pomno prati povratak velikih dizajnera (Dior, Schiaparelli, Balenciaga, Lanvin…) i lansira nove talente u koje vjeruje (Balmain, Jacques Fath), potičući snove svojih čitateljica, ali ostajući nogama čvrsto na zemlji. Tako 1947. u jednom članku zahvaljuje dizajnerima na kreacijama koje su bile zvijezde sezone: Diorova haljina priskrbila je 9800 vreća žita, Balmainova 3.000.000 kila vune, a Balenciagina kupnju 789.000 kilograma mesa – samo te tri haljine donijele su milijune dolara, i zahvaljujući genijalnosti couturiersa, omogućile Francuskoj da u inozemstvu kupi potrebne sirovine i strojeve.
1950.-1960.
Učiniti da sve bude dostupno svim ženama – bio je raison d’etre Ellea i načelo koje je Hélène Lazareff opsesivno slijedila, promovirajući sve avangardno u umjetnosti, kulturi, politici, modi… Elle među prvima piše o Françoise Sagan, novoj književnoj zvijezdi čiji je roman Dobar dan, tugo sablaznio malograđansku javnost, zagovara progresivne stavove književnice i feministice Simone de Beauvoir, otkriva ljepotu i talent 16-godišnje Brigitte Mucel, koja će ubrzo postati slavna Brigitte Bardot, prati karijere novih filmskih ikona Audrey Hepburn, Marilyn Monroe i Grace Kelly, slavi smisao za stil poznatih i utjecajnih žena poput Jackie Kennedy i kraljice Elizabete… S jednakom strašću kojom potiče žene da budu aktivne sudionice društvenog života, Elle promiče nove modne trendove koji oslobađaju tijelo, duh i maštu, a na njegovim najljepšim stranicama, koje i danas čine srce magazina, čitateljice upoznaju nova modna imena poput Givenchyja i Cardina, otkrivaju kolekcije s porubima velike Coco, ali i zajedno s redakcijom oplakuju svog miljenika Christiana Diora.
1960.-1970.
Desetljeće u kojem su “suknje bile kratke, kosa duga, a nade velike”, u Elleu je obilježila neobuzdana kreativnost novog umjetničkog direktora Petera Knappa, koji u magazin dovodi fotografe snažne osobnosti, Helmuta Newtona, Oliviera Toscanija, Guyja Bourdina… Vatromet boja, modeli u pokretu, arty kolaži, smjeli layout, modni editorijali “režirani” poput filmova… Atmosfera u Elleu nabijena je emocijama, baš kao i ona na ulicama, gdje se glorificiraju mladost i idealizam te putenost, buntovnost i boemski chic novih stilskih ikona poput Brigitte Bardot, Françoise Hardy ili Jane Birkin. Više od običnog modnog statementa, minice su bojni poklič i šamar buržoaskom ukusu, a nova kakofonija oblika, boja i utjecaja dokida sva modna pravila i rezultira šizmom između pret-a-portera i couturea, modernosti i tradicije. Predvodnik modne avangarde, Elle promiče Courrègesove futurističke kreacije, YSL-ov provokativni smoking za žene i (dotad nezamislivu) Cardinovu “multimedijalnu” viziju licenci i planetarnog širenja brenda…
1970.- 1980.
Mini, maxi, midi, etno, military, retro, kitsch, uniseks, hiper seksi… Ulice su preplavili dugokosi mladići i djevojke u trapericama, majice se nose bez grudnjaka – sve je dopušteno. Hipi kultura zaustavila je poplavu konzumerizma, povezala svijet i proklamirala slobodnu ljubav, prkoseći društvenim normama na svim područjima, od kulture do politike. Modu zamjenjuje antimoda, odjeća postaje simbol slobode i svjetonazora njezinog vlasnika. Elle, koji prati i anticipira društvena zbivanja, pokreće seriju tema i okruglih stolova o gorućim pitanjima poput razvoda, nezaposlenosti, rodne diskriminacije, kontracepcije i pobačaja (još uvijek zabranjenog u Francuskoj), a Simone de Beauvoir potpisuje Manifest 343, u kojem zajedno s više stotina poznatih žena priznaje tajni abortus. Bila je to zadnja velika bitka Hélène Lazareff, koja se 1973. povlači s mjesta glavne urednice, dok njezina najbliskija suradnica od prvog dana Ellea, Françoise Giroud, iste godine postaje državna tajnica za ženska pitanja. Žene su napokon slobodne i ne podnose ničiji diktat – pa ni diktat mode.
1980.-1990.
Nakon što su 1981. Elle kupili Daniel Filipacchi i Jean-Luc Lagardère, magazin dobiva “novo lice”: uvode se nove rubrike koje opsežno prate kulturne aktualnosti i život slavnih te više stranica posvećenih modnoj sceni koja je tih godina, posebno u Parizu, ultradinamična. Najvažnije revije prêt-à-portera odvijaju se u dvorištu Louvrea, gdje Thierry Mugler, Yamamoto, Rei Kawakubo i brojna druga nova imena, koja Elle prati iz broja u broj, predstavljaju svoje kolekcije. Azzedine Alaia za svoju kolekciju iz 1980. proglašen je dizajnerom godine (na svečanosti dodjele francuskih modnih Oscara na scenu ga je u svom naručju donijela Grace Jones!), Karl Lagerfeld, od 1983. glavni dizajner Chanela, postaje svjetska zvijezda, a genijalni YSL stvara impresivne kolekcije koje će zauvijek ući u povijest mode. Godine su to pune dinamike, eksplozije boja i dezena, šljokica i power dressinga. Elle osvaja svijet: pokrenuto je američko i britansko izdanje, za kojima slijede još 24 diljem planeta!
1990.-2000.
Desetljeće koje je započelo Zaljevskim ratom, dramatičnim širenjem side i recesijom, u modi je rezultiralo definiranjem klanova, a potom i grupiranjem velikih brendova u dva moćna modna carstva: LVMH Bernarda Arnaulta i PPR Françoisa Pinaulta. Uz top modele Lindu, Christy, Claudiju, Cindy i Naomi, nove zvijezde modnog svijeta postaju i kreatori snažnih osobnosti: John Galliano pomlađuje Dior, Tom Ford udahnjuje novi život Gucciju, Marc Jacobs Vuittonu, a Martin Margiela Hermèsu… Mugler i Gaultier osnivaju vlastite kuće visoke mode, a Alber Elbaz preuzima prêt-à-porter kolekcije od YSL-a koji se usredotočuje isključivo na couture. Serijom reportaža, portreta i intervjua Elle slavi modne velikane, od Armanija do Sonije Rykiel, oplakuje prerani odlazak Giannija Versacea i Lady Di, a nove kolekcije dva puta godišnje ekstenzivno predstavlja u specijalnim izdanjima. Stiže i nova generacija top modela, na čelu s Kate Moss, Laetitiom Castom i Karen Mulder.
2000.-2010.
U suzama se opraštamo od Yvesa Saint Laurenta, impresionirani smo Gallianom, koji multiplicira specijalne efekte na revijama, pratimo kako Lagerfeld fanatičnom upornošću gubi 42 kile u 13 mjeseci, divimo se nepresušnoj imaginaciji Miuccije Prade, tugujemo zbog tragičnog odlaska Alexandera McQueena… Moda se globalizira, odijevamo se jednako od Pariza do Singapura, svoje modne (i životne) preferencije demonstriramo putem it-torbi koje slavnim brendovima donose enormne zarade, s pljeskom dočekujemo demokratizaciju mode koju predvode H&M i Zara… Dizajneri inspiraciju nalaze u prošlosti, a Elle svojim čitateljicama otkriva čari hippie chica, vintagea, retro glamura, utjecaja pop kulture i damskog stila Hitchcockovih heroina. Učestali su transferi prvih imena velikih modnih kuća: na čelo YSL-a dolazi Stefano Pilati, modnu kuću Céline preuzima Phoebe Philo, a mladi Riccardo Tisci postaje kreativni direktor Givenchyja. Moda je postala društvena činjenica, a modni kreatori moćni poslovni ljudi.
– 2015.
Pod komercijalnim geslom “prêt-à-porter za sve” suradnja velikih dizajnerskih imena i high-street brendova doseže vrhunac kolekcijama Lanvina i Stelle McCartney za H&M, Mary Katrantzou za Topshop, Jil Sander za Uniqlo… Galopirajući tempo konzumerizma prati neslućeni rast internetske prodaje i eksplozija celebrity kolekcija koje za slavne brendove potpisuju pjevačke i glumačke zvijezde, blogosfera cvjeta, a dizajneri nas zasipaju predkolekcijama, limitiranim izdanjima, cruise kolekcijama… Sloboda izbora je teška i podrazumijeva odgovornost, no veliki je izazov i neizmjerno uzbudljiva, poručila je Hélène Lazareff kada je prije 70 godina osnovala Elle, koji i danas ima snažno uporište u svom vremenu: bilo da s čitateljicama komunicira putem tiskanog izdanja, portala, društvenih mreža, mobilnih aplikacija ili TV kanala, s jednakim entuzijazmom i dalje traži pravu alkemiju između modnih snova i pragmatičnosti, odlučan u svojoj misiji poticanja imaginacije i kreativnosti, otkrivanja i lansiranja novih talenata… Jer, Elle voli Modu – oduvijek i zauvijek!
www.elle.hr
